Obogati jelovnik ribom
Stigla nam je korizma. Doba godine kada bismo trebali malo zastati i razmisliti o životu, odreći se poroka i onoga što mislimo da trebamo promijeniti.
Većinom su to odricanja od hrane, slastica, gaziranih sokova, kava, pušenja….No, korizma je mnogo više od toga. Korizma je i odricanje od ljubomore, zavisti, mržnje, hvalisanja, korizma je poniznost, pomaganje drugima u nevolji, rame za plakanje, uho za slušanje….a ne samo izbacivanje namirnica da bismo imali vitkiju liniju i očistili organizam u ovih 40 dana.
No, to je tema za neke druge blogove. Ja vam želim pomoći oko korizmenog jelovnika.
Tijekom korizme obvezan je post i nemrs na Čistu srijedu ili Pepelnicu te nemrs svaki petak. Ove godine korizma započinje 2. ožujka (Čista srijeda) i završava 14. travnja (Veliki četvrtak).
Koja je razlika između posta i nemrsa?
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso. Na Čistu srijedu vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke tijekom korizme uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.
Post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok su posta su oslobođene trudnice, dojilje i teško bolesne osobe.
Tijekom korizme, petkom pripremamo riblja jela. Narod smo koji preferira meso i često znam čuti – ručak bez mesa nije ručak.
Smatram da jedemo jako malo ribe, a razlog tome su: dostupnost, cijena i čišćenje ribe. Preporuka je ribu konzumirati dva puta tjedno. Mislim da se vrijedno potruditi.
Hrvat u prosjeku pojede 20,02 kilograma ribe godišnje
Europski prosjek konzumacije ribe iznosi 25,5 kg/po stanovniku, no postoje velike razlike između pojedinih država članica. Tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg po stanovniku. Hrvatska kao mediteranska zemlja zastaje za vodećim zemljama.
Hrvat u prosjeku pojede 20,02 kilograma ribe godišnje, pokazalo je najnovije istraživanje o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede na temelju izračuna proizvodno-potrošne bilance hrane, ukupne domaće proizvodnje ribe namijenjene ljudskoj prehrani, vanjskotrgovinskoj razmjeni te industrijskoj potrošnji u 2019.
Iako je konzumacija ribe u Hrvatskoj i dalje niska, rast se osjeti u usporedbi s prethodnim godinama i tome baš veseli.
Najčešće jedemo plavu ribu (inćune i srdele), pa glavonošce (lignje, sipu, hobotnicu), te bijelu ribu poput oslića, lubina i komarče (brancina i orade).
S ribom se mogu napraviti jako brza i kvalitetna jela i zato evo nekoliko mojih prijedloga.
Ideje za korizmeni jelovnik petkom:
