Samostalno posjedanje kao važan preduvjet
Kada u istoj rečenici pročitaš dohrana i motorički razvoj može ti se učiniti kako to dvoje na prvu nije nikako povezano. No, ukoliko pročitaš na drugu shvatit ćeš kako povezanost itekako postoji. Pa stoga krenimo redom, opet u razgovoru s dipl. physioth., bacc. occup. therap. Ivanom Štedul, direktoricom i voditeljicom SENZOGYM-a.
Razvoj vještine hranjenja razvija se još dok je dijete u majčinom trbuhu. Često se na ultrazvuku mogu primijetiti radnje u kojima bebica siše palac i ruke prinose ustima.
Dijete se rađa s preko 70 refleksa
Dijete se rađa s preko 70 refleksa koji su mu potrebni da bi preživjelo. Većinu njih ispituju pedijatri neposredno nakon rođenja i tijekom prve godine života. Onaj koji je posebno važan za hranjenje je refleks traženja usana (dijete pogladimo s vanjske strane obraza i ono okrene glavu u tu stranu), koji se aktivira neposredno nakon rođenja.
Izuzev njega tu su refleks sisanja kao i refleks gutanja. Refleks gutanja razvija se sredinom trudnoće kad beba još u trbuhu počinje gutati velike količine tekućine.
Prije nego prijeđem na konkretnu aktivnost hranjenja kao roditelji moramo znati kako svi refleksi imaju zaštitnu ulogu i da je važno da oni postoje.
Refleks gušenja
Jedan od refleksa koji najviše zabrine roditelje ja tzv. gag refleks u kojem dijete u trenutku kad zalogaj dođe do nepčanih lukova, izgleda kao da se guši.
Međutim, ovog se refleksa ne treba bojati jer je prirodan i normalan i nema djeteta kod kojeg ga nećete primijetiti kada započnete s hranjenjem komadića.
Samostalno posjedanje kao važan preduvjet
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uvođenje dohrane preporuča se sa 6 mjeseci starosti djeteta, ukoliko se radi o dojenom djetetu. Ukoliko je dijete urednog motoričkog razvoja u ovoj dobi pa sve do 8 mjeseci dolazi do samostalnog posjedanja.
Samostalno posjedanje je jedan od prvih preduvjeta koji treba biti ispunjen kod uvođenja dohrane. Posjedanje označava samostalnu motoričku radnju u kojoj se dijete samostalno može dovesti do sjedećeg položaja i u njemu zadržati dovoljan vremenski period.
Pri tome su leđa uspravna, a djetetove ruke slobodne kako bi moglo samostalno prinositi hranu ustima. Ukoliko se dijete samostalno ne posjeda aktivnost hranjenja započinjemo na način da je dijete smješteno u našem naručju u položaju malene loptice (fotka, prilog).
Izazov koji se isplati
Osim samostalnog posjedanja, izuzetno su važne i dvije motoričke vještine: koordinacija oko – ruka te vizualno – motorička integracija, koje djetetu omogućavaju da uoči hranu na tanjuru, uzme je rukama i prinese je ustima.
Kao i svaka vještina i ove se dvije vještine uvježbavaju, a najbrže rezultate dobit ćemo ukoliko pustimo dijete da se od samog početka samostalno hrani (svjesna sam toga da je vrlo izazovno donijeti takvu odluku zbog silnog nereda, ali vjerujte mi na riječ kada kažem da će se isplatiti).
Nije samo važno samostalno posjedanje, već je važno i koliko se dijete samostalno može zadržati u određenom položaju. Vještinu zadržavanja u stabilnom sjedećem položaju nazivamo posturalnom kontrolom bez koje nema adekvatnog hranjenja.
Sada kad znaš na koji način su povezani motorički razvoj i početak samostalnog hranjenja vrijeme je da se pripremiš na puno zabave i (malo) nereda!
