Ne ide preko noći
Čim sunce proviri i snijeg se otopi, zaljubljenici u poljoprivredu, vesele se novoj sjetvenoj godini. Na kontinentu je to najčešće krajem veljače, početkom ožujka, dok Dalmatinci o vrtu, zbog povoljnije klime, mogu razmišljati već sredinom veljače.
Sadnja povrća nije nešto što možete napraviti ili na što se možete odlučiti preko noći. Cijeli proces sadnje potrebno je dobro isplanirati, ako želite ubirati domaće, zdrave i kvalitetne plodove u svome vrtu.
Možda je najlakše zasaditi sadnicu u tlo, mnogo važniji i duži proces je pripremiti tlo za sadnju.
Zemlja treba vašu pomoć i pažnju
Zemlja je živi organizam koji svake godine treba iznova probuditi i prilagoditi biljkama. Zemlja se nalazi pod utjecajem vremenskih prilika, biljke mijenjaju njezinu strukturu i sastav i da bi se zemlja od svega oporavila potrebna joj je vaša pomoć i pažnja.
Ako ste početnik, onda će sve ovo skupa možda biti previše podataka za vas, ali to nije razlog da odustane na prvu bez pokušaja, nego da naučite nešto novo.
Za prvu godinu krenite s malim vrtom, čitajte, istražujte, educirajte se i kako će rasti vaše znanje, rasti će i vaš vrt.
Otkrijte o kojem je tlu riječ?
Prije sadnje otkrijte kakvo tlo imate. U našim područjima najčešće vrste tla su: ilovasto, glinasto i pjeskovito tlo. Ilovasto tlo je mrvičaste strukture što ga to čini najpogodnijim tlom za sadnju, dok je glinasto tlo najnepogodnije i teško se obrađuje. Zimi je grudaste teksture, a tijekom ljeta je ljepljivo.
Pjeskovito tlo je negdje između dobrog i lošeg tla, ono je rahlo, ali jako brzo gubi vlagu.
Povrću treba vlaga, a kvalitetna zemlja će zadržati tu vlagu koja mu je potrebna, dok će nepotrebni višak vode propustiti. Višak vode u tlu dovodi do slabijeg razvijanja korijena biljke te korijen nakon nekog vremena počinje truniti, što na koncu može rezultirati ugibanjem biljke.
Odredite pH vrijednosti tla
Jako je bitno odrediti pH vrijednost tla jer ćete tako najbolje znati koliko čega vašem tlu treba. Većina vrtnih biljki voli neutralna tla. Neutralna tla imaju pH vrijednost 7, kiselom tlu je pH ispod 7, dok lužnata tla imaju pH veći od 7.
Kako sami možete odrediti pH vrijednost tla? Tako da uzmete zemlju iz vašeg vrta (dovoljna je manja količina), a zatim je pomiješajte s destiliranom vodom.
Nakon što se zemlja slegne na dno posude u vodu stavite indikator papir s kojim ćete odrediti pH vrijednost vašeg tla. Indikator papir može se kupiti u dućanu s laboratorijskim priborom.
Češnjak, špinat, paprika, kupus i luk najbolje se razvijaju na neutralnim ili slabo alkalnim tlima (pH 7 – pH 7, 5). Na slabo kiselom do neutralnom tlu (do pH 7) najbolje uspijevaju grah, cvjetača, salata, grašak i krastavci.
Tikvica, mrkva i rajčica uspijevaju na tlima pH vrijednosti od 6 do 6,5 dok krumpir spada u skupinu koja se najbolje razvija na kiselim tlima pH vrijednosti od 5,5 do 6.
Obratite pažnju na plodored
Pri pripremi tla za sadnju trebamo obratiti pažnju na plodored.
Što je plodored? Plodored ili rotacija usjeva je postupak pri kojem srodne vrste povrća uzgajamo svake godine na drugome mjestu u vrtu.
Najčešće se preporučuje trogodišnji ili četverogodišnji plodored.
Da biste uveli plodored u svoj vrt, važno je upoznati se s biljnim porodicama kojima pripada povrće koje želite uzgojiti jer svaka biljna porodica u većini slučajeva zahtijeva istu grupu hranjiva iz tla te je sklona napadu istih bolesti i štetnika.
Plodored usjeva sprječava razmnožavanje štetnika u tlu koji napadaju određene vrste povrća. Ako se ista biljka uzgaja godinama i godinama na istom mjestu, štetnici i bolesti prilično se brzo množe. Zato je bitno rotirati biljke.
Tako, na primjer, nakon krumpira nećemo na isto mjesto sljedeće godine saditi biljke koje pripadaju istoj biljnoj porodici (paprika, rajčica, patlidžan), nego je idealno posaditi biljke iz druge porodice koje u plodoredu dolaze poslije kultura koje su obilno gnojene, kao što su kupus, brokula, cvjetača, kelj, rotkva, češnjak, luk ili mrkva.
Prekopavanje vrta
Prekopavanjem vrta usitnjujete i prozračujete zemlju te uništavate korov i nametnike u zemlji.
Izbjegavajte prekopavanje ako je zemlja premokra, jer to joj može uništiti njezinu strukturu. Vlažnost provjerite tako da u ruku uzmete šaku zemlje. Stisnite šaku i ako je zemlja smrvi, tlo možete prekopati, a ako vam se zalijepi za ruke, pričekajte s prekopavanjem jer je zemlja još premokra.
Prekopavanje se vrši tako da podižete zemlju i preokrećete štihačom. Zvuči jednostavno, ali ako imate poveći vrt čuvajte leđa. Izbjegavajte uzimanje velikog dijela zemlje štihačom. Dok podižete štihaču savijte koljena i laktove, ne leđa.
Proljetno prekopavanje na površinu zemlje može iznijeti tisuće sjemenki korova, koje će zatim proklijati. Da biste izbjegli bujanje korova među vašim povrćem, odgodite sjetvu dok korov ne izraste i onda ga iščupajte, obavezno zajedno s korijenom. Rast korova ubrzajte zalijevanjem zemlje.
Kompost
Napravite vlastiti kompost. Ako ste s tim zakasnili ove sezone, svakako neka to napravite za narednu godinu. Kompost smjestite u zasjenjeni ugao vrta, najbolje ispod breze. Za kompost izbjegavajte hladne i vlažne dijelove vrta, kao i suhe i vruće, zato je zasjenjeni dio najbolji.
U kompostiranje ostatka hrane, voća i povrća uključite djecu. Stvorite im naviku da na kompost bace koru od banane i mandarine ili otpalo lišće.
Kompost je prava vitaminsko-mineralna bomba za vaš vrt i izvrstan izvor organskog materijala koji je osnova svakog bujnog vrta. Zreli kompost sadrži 70-80% organske tvari i ima velik udio važnih hranjivih sastojaka poput dušika, fosfora, kalija i kalcija. Povrh toga kompost oživljava mikroorganizme sadrži humus, što tlo čini plodnijim.
Prilikom pripreme komposta pripazite da odlažete otpad koji je organski i biorazgradiv. Pokošena trava izvrsna je samo ako je ne kosite uz vrlo prometnu cestu. Ostaci orezanih stabala također su prikladni ako nisu natopljeni pesticidima. Isto vrijedi i za ostatke hrane koji bi trebali biti organski, bez ulja i masti.
Korov
Korov je mnogima noćna mora koja otežava posao u vrtu. Korov plod donosi nekoliko puta na godinu i može niknuti u različitim klimatskim uvjetima, zato ju je prije sjetve jako bitno iz vrta odstraniti zajedno s njegovim korijenom.
Najučinkovitiji način je plijevljenjem, a najbolje vrijeme za to je proljeće dok je tlo još vlažno, jer na suhom tlu nećete uspjeti puno napraviti.
Bitno je da cijeli korijen izađe van, ostane li i najmanji dio korijena u tlu iz njega će ponovno narasti biljka, a to naravno ne želimo.
Sjeme
Kada ste se već potrudili oko pripreme tla, onda vaše tlo i vi zaslužujete najkvalitetnije sjeme.
Birajte isključivo organska sjemena, jer o njemu ovisi kvaliteta ploda. Ako vam je ovo prva godina bavljenja vrtlarstvom, onda sjeme za sljedeću godinu možete pripremiti na kraju sezone. O tome ćemo kada dođe vrijeme za to.
Bavljenje vrtlarskom jača i susjedske odnose. Pogledajte preko živice, pozdravite susjeda, zatražite kvalitetan savjet ili sjeme i uživajte u blagodatima svog vrta.
