Najbolja hrana za naše povrće
Kompostiranje je proces kojim rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetno organsko gnojivo, bogato humusom, kojim ćemo obogatiti zemlju u našem vrtu.
Već iz ovoga možemo zaključiti da kompostiranje predstavlja niz prednosti za dobrobit okoliša i našeg vrta.
Gnojivo koje dobijemo kompostiranjem obogaćuje našu zemlju i jača biljke koje su zbog toga otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi, a upravo je to najveća prednost zbog koje se trebamo odlučiti na kompostiranje.
Uključite djecu u kompostiranje
Svakako u proces kompostiranja uključite djecu. Naučite ih odvajati bio otpad i da koru banane i naranče, pokošenu travu, suho lišće, ostatke ručka, ljuske jajeta odlažu na to predviđeno mjesto u vrtu.
Oduševljena sam, jer vidim da se djecu još u vrtiću uči kompostiranju, a samim time i pobuđivanju svijesti o očuvanju okoliša.
Gdje postaviti kompost?
Kompost se baca po zemlji neposredno prije sadnje ili sjetve.
Budite oprezni pri određivanju lokacije u vrtu za postavljanje mjesta gdje ćete odlagati bio otpad.
Najbolje je odabrati mjesto u vrtu koje je u polusjeni. Toplina sunca će ubrzati procese razgradnje. Međutim, previše sunca i topline mogu isušiti kompost, tako da je polusjenovito područje najbolji izbor.
Tlo na koji se postavlja kompostna hrpa trebalo bi biti rahlo i dobro drenirano, kako ne bi došlo do zadržavanja tekućine koja može prouzročiti truljenje i neugodne mirise komposta. Tlo bi također trebalo biti očišćeno od korova prije postavljanja hrpe.
Iako se kompost obično postavlja negdje na dnu vrta, što dalje od pogleda, bitno je pripaziti da ne bude postavljeno baš neposredno uz ogradu. Oko kompostne hrpe najbolje je ostaviti oko 1,5 m slobodnog prostora.
Kada i kako slagati kompost?
Kompostiranje je najbolje započeti u proljeće kad se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kad su temperature i dalje ugodne, a tla topla. Pravilan odabir materijala za kompostiranje te njegovo pravilno odlaganje najvažniji su preduvjeti za dobivanje visokokvalitetnog komposta za naše biljke.
- Tlo na kojem će biti kompost mora biti ravno, kako bi kompost bio stabilan. Na dno komposta položite malo slame ili sijena (cca 10 cm) te zalijte vodom. Ovako pripremljeno tlo, spremno je za početak kompostiranja.
- Zatim položite nešto grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, razrezanih na od 10 do 15 cm velike dijelove. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala, koji će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode.
- Zatim položite različite organske otpatke iz kuhinje i vrta, poput listova, pokošene trave i kartona.
Visina kompostne hrpe koja se najviše preporuča je cca 1,5 m. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine.
Zrak, vlaga i toplina
Osnovni uvjeti potrebni za kompostiranje su zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu potrebno je redovito prozračivati odnosno prevrtati i miješati.
Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 °C, a ta je temperatura rezultat mikrobiološke razgradnje organskog materijala.
Osnovne komponente organskog materijala su ugljik i dušik. Omjer ugljika i dušika u kompostnoj hrpi trebao bi biti otprilike 3:1. To znači da treba osigurati dovoljno materijala bogatog dušikom (kao što je zeleno lišće, svježa trava, zeleni dijelovi biljaka), uz istovremeno osiguravanje dovoljne količine ugljika (suho lišće, piljevina, slama, sijeno, grane, karton, itd).
Stavi li se previše zelenog, zeljastog materijala bogatog dušikom, hrpa će se pretvoriti u sluzavu, smrdljivu masu.
S druge strane, ako se stavi previše drvenastog materijala, hrpa će se sporo razgrađivati. Zbog toga je idealan odnos “zelenog” i “smeđeg” materijala 1:1.
Što ide u kompost:
Pokošena trava
Ostaci voća i povrća
Suho lišće
Slama
Talog kave
Uvelo cvijeće
Ljudska jajeta
Vuna, pamuk
Što ne ide u kompost?
Korov
Opušci cigarete
Biljke tretirane pesticidima
Lakirano drvo, časopisi u boji, lijekovi
Guma, plastika, stiropor
Mast i ulja
