Savjeti za početnike
Svaka kultura ima svoje karakteristike koje utječu na njezin razvoj i prinos plodova. Ako ste početnik u vrtlarstvu prvo se upoznajte s činjenicama koja biljka voli hladnije vrijeme, koja je otporna na visoke temperature, koja ugiba za vrijeme suše i koja može prezimiti na niskim temperaturama. T
o će vam uvelike olakšati odabir i odluku što ćete posaditi u svom vrtu.
Korjenasto povrće (mrkva, peršin, celer, pastrnjak, cikla)
Spada u skupinu povrća kojemu za rast i razvoj pogoduju umjereno topla i vlažna područja. Sjeme klija pri relativno niskim temperaturama, već na 3 do 4 °C, a samo cikla na 6 do 8 °C.
Mlade biljčice otporne su na kasne mrazeve, što omogućuje sjetvu korjenastog povrća u rano proljeće.
Isto tako i rani jesenski mrazevi ne nanose im značajnije štete. Pastrnjak zbog visokog sadržaja suhe tvari u korijenu može i prezimiti.
Visoke temperature, ako su praćene i nedostatkom vlage u tlu, nepovoljno utječu na kakvoću korijena i prirod. U prvom razdoblju razvoja biljka, korjenasto povrće ima značajne potrebe za vlagom.
Kupusnjače (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, korabica, rotkvica)
Za uzgoj kupusnjača najpovoljnija su prohladna i vlažna područja.
Tako kupus za kasni jesenski i zimski uzgoj može podnijeti temperature niže i od -12 °C da se ne oštete glavice, dok su kelj i kelj pupčar još otporniji na niske temperature.
Temperature više od 25 °C u vrijeme oblikovanja glavica, ako su praćene nedostatkom vlage u tlu i niskom relativnom vlagom zraka, nepovoljno utječu na razvoj glavica i njihovu kakvoću, a ponekad može i potpuno izostati njihovo formiranje.
Najpovoljnija temperatura za vrijeme intenzivnog rasta i oblikovanja glavica je od 15 do 18 °C, a relativna vlaga zraka 85 do 90 %.
Plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica)
Ove kulture za rast i razvoj traže puno topline i osvjetljenja, naročito u prvim fazama razvoja.
Zbog toga se proizvode iz presadnica koje su uzgojene u grijanim i zaštićenim prostorima.
Vrlo su osjetljive na niske temperature i većina ih ugiba kod niskih čak i pozitivnih temperatura.
Optimalne temperature za njihov rast su uglavnom između 22 i 30 °C, dok im se rast zaustavlja pri temperaturama ispod 15 °C. Nedostatak vlage u tlu i niska relativna vlaga zraka mogu utjecati na opadanje tek oplođenih cvjetova pa je tijekom njihova uzgoja potrebno osigurati navodnjavanje.
Lukovičasto povrće (luk, češnjak, poriluk)
Lukovičasto povrće voli vlažna područja, sa svježim proljetnim dijelom vegetacijskog razdoblja te toplim i suhim razdobljem za vrijeme tehnološkog dozrijevanja i vađenja lukovica.
Lukovičaste kulture veoma dobro podnose niske temperature pa se uspješno mogu uzgajati i jesenskom sadnjom.
Dobro ukorijenjene mlade biljke mogu bez oštećenja podnijeti temperature i do -25 °C. Visoke temperature tijekom vegetacije utječu na jače oblikovanje nadzemne lisne mase, dok lukovice u zemlji ostaju nerazvijene.
Iz tog razloga proljetnu sadnju treba obaviti što prije, čim nam to dopuste vremenske prilike.
Najveće zahtjeve prema vlazi imaju u početnim fazama razvoja, nakon sadnje / sjetve te u razdoblju intenzivnog porasta nadzemne lisne mase. Ako u razdoblju intenzivnog porasta prevladava suša potrebno je osigurati navodnjavanje.
Mahunarke (grah, grašak, bob)
Mahunarke vode područja s umjereno vlažnim i svježim proljećem.
Visoke temperature s izraženim sušnim razdobljem u vrijeme neposredno nakon cvatnje uzrokuju opadanje cvjetova, slabu razvijenost mahuna i zrna u njima.
Najniža temperatura za rast graška je 4,5 °C, pri kojoj sjeme većine sorti klija. Iz ovog razloga se sjetva može obaviti veoma rano u proljeće.
Grah mahunar ima veće zahtjeve prema toplini jer sjeme počne klijati pri 8 do 10 °C, a mlade biljčice su osjetljive na kasne proljetne mrazeve, pa se sjetva obavlja znatno kasnije.
Visoke temperature praćene nedostatkom vlage u tlu u razdoblju cvatnje i oblikovanja mahuna nepovoljno utječu na prirod i kvalitetu mahuna.
